Europska zemlja na referendumu glasa hoće li limitirati broj stanovnika na deset milijuna

Uz referendum o "Zakonu o civilnoj službi", švicarski birači glasat će i o narodnoj inicijativi pod nazivom "Ne Švicarskoj od deset milijuna stanovnika". Savezno vijeće odlučilo je raspisati referendum za 14. lipnja.

U središtu rasprave nalazi se pitanje: "Koliko ljudi treba živjeti u Švicarskoj?" Desno-populistička Švicarska narodna stranka (SVP) inicijativom želi postići da broj stalnih stanovnika zemlje od 2050. godine ne premaši granicu od deset milijuna, piše Dirk Kaufmann za Deutsche Welle.

Pitanje broja stanovnika u Švicarskoj otvara niz tema: osim nacionalnih, psiholoških i općenito ksenofobnih motiva, riječ je i o vrlo konkretnim gospodarskim interesima. Sličan prijedlog SVP-a već je jednom odbijen prije dvanaest godina.

"Odvraćanje pogrešnih ljudi"

Iz gospodarske perspektive situacija nije jednostavna, smatra Tobias Heidland iz Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW). Za DW je rekao da bi došlo do "nadmetanja oko toga koja će imigracija još biti dopuštena". Osim nezadovoljstva u gospodarstvu i društvu, očekuje i da bi se mnogi visokokvalificirani stručnjaci odlučili protiv preseljenja u Švicarsku, što bi se moglo pokazati kao „odvraćanje pogrešnih ljudi“.

Sabine Zinn iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u izjavi za DW navodi da se na pitanje jesu li ograničenja useljavanja pravi odgovor "ne može jednostavno odgovoriti s da ili ne". Ključni izazov, prema njezinim riječima, jest "razlikovati humanitarno uvjetovane migracije izbjeglica od gospodarski potrebne radne migracije".

Zinn ističe nekoliko gospodarskih razloga protiv općeg ograničavanja useljavanja. „Mnoge europske države, uključujući Njemačku i Švicarsku, suočavaju se sa značajnim demografskim izazovima.“ Sve je manje zaposlenih koji financiraju sustave socijalne sigurnosti, dok tržištu rada već nedostaje kvalificirane radne snage. „Paušalno smanjenje useljavanja moglo bi dodatno pogoršati te probleme“, upozorava.

Ključno pitanje: radna snaga

Wido Geis-Thöne, stručnjak za migracije pri Institutu njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu, također upozorava na nedostatak radne snage, ali posebno ističe sektore u kojima nisu potrebne visoke kvalifikacije. U švicarskom hotelijerstvu, ugostiteljstvu i građevinarstvu radi velik broj državljana Europske unije. "I oni su važni za Švicarsku, koja je istodobno i turistička zemlja", naglašava. Zbog toga bi ograničenje na deset milijuna stanovnika "gotovo sigurno prouzročilo znatnu gospodarsku štetu".

No, Švicarci se na referendumu ne izjašnjavaju samo o demografiji, piše financijska platforma Bloomberg. Za SVP bi ovaj referendum predstavljao korak prema ostvarivanju dvaju dugogodišnjih političkih ciljeva: ograničavanju odnosa s EU-om i strožoj kontroli useljavanja.

Bloomberg navodi procjene švicarskog think tanka Demografik prema kojima bi, u slučaju prihvaćanja inicijative SVP-a, gospodarski rast zemlje do kraja stoljeća mogao biti smanjen za čak 12 posto. Posebno bi bili pogođeni zdravstvo, ugostiteljstvo, informatički sektor i građevinska industrija zbog nedostatka radne snage. Ključno pitanje za birače jest hoće li dugoročne gospodarske posljedice utjecati na njihovu odluku.

Potencijalno zabrinjavajući signal

Može li inicijativa SVP-a, ako bude prihvaćena, utjecati i na Njemačku? Stručnjaci nemaju jedinstven stav.

Wido Geis-Thöne iz IW-a smatra da takva opasnost nije velika jer se politički sustavi i okolnosti u Njemačkoj i Švicarskoj znatno razlikuju. Položaj Švicarske u Europi ne može se usporediti s položajem Njemačke unutar Europske unije. "Njemačka kao članica EU-a ne može ograničiti slobodu kretanja, pa stoga ne bi mogla slijediti švicarski primjer, čak i kada bi to željela", kaže.

Tobias Heidland iz IfW-a, međutim, upozorava na mogućnost "zaraznog učinka" švicarske ideje. "Njemačka već sada promatra susjedne zemlje s restriktivnijim migracijskim politikama, poput Danske. To se moglo vidjeti u raspravama o useljavanju u socijalne sustave i socijalnoj pomoći za ukrajinske izbjeglice".

Sličan oprez izražava i Sabine Zinn iz DIW-a. Ona smatra da bi odluka švicarskih birača mogla imati posljedice i izvan granica zemlje. U europskim državama s desnim ili desnocentrističkim vladama takav bi ishod bio pomno praćen, jer bi se mogao protumačiti kao dokaz da ograničavanje svih oblika useljavanja ima široku političku potporu. „Stoga je moguć efekt zaraze“, upozorava.

Kome bi inicijativa mogla najviše naštetiti?

Geis-Thöne smatra da bi Njemačka čak mogla imati određene koristi ako prijedlog SVP-a bude prihvaćen. "Ovisno o tome kako bi se mjera provodila, Njemačka bi mogla znatno profitirati. Ako bi njemačkim stručnjacima bilo osjetno teže preseliti se u Švicarsku, mnogi bi ostali u Njemačkoj i time ojačali domaću bazu kvalificirane radne snage".

Veća opasnost mogla bi, međutim, prijetiti samoj Švicarskoj, osobito ako bi došlo do pogoršanja odnosa s Europskom unijom, koja je njezino najveće izvozno tržište.

Švicarska nije članica EU-a, ali koristi prednosti načela slobodnog kretanja unutar Unije. To švicarskim tvrtkama omogućuje pristup tržištu vrijednom oko 21 bilijun američkih dolara s približno 450 milijuna potrošača. Upravo je to povlastica koju bi zemlja mogla dovesti u pitanje.